BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Univerzitet ruskog predsednika ušao u TOP-100 najboljih poslovnih škola

Univerzitet ruskog predsednika ušao u TOP-100 najboljih poslovnih škola
03.11.2020. god.
foto: Svečanost početka izgradnje kampusa Državnog univerziteta u Sankt Peterburgu „Mihailovskaja Dača“, jedne od prvih faza stvaranja projekta „Gradžujet skul of menadžment of Sankt Peterburg Stejt universiti“. 29. novembra 2006. godine. Na fotografiji sleva na desno: Sergej Borisovič Ivanov, tada zamenik premijera Rusije i ministra odbrane, sada specijalni predstavnik predsednika Ruske Federacije za zaštitu životne sredine, ekologiju i transport i predsednik Odbora poverenika Državnog univerziteta u Sankt Peterburgu. Andrej Aleksandrovič Fursenko, tada ministar obrazovanja i nauke Ruske Federacije, sada pomoćnik predsednika Ruske Federacije i član odbora poverenika Univerziteta. Valerij Sergejevič Katkalo, tada dekan Fakulteta za menadžment Državnog univerziteta Sankt Peterburg, sada prorektor Više ekonomske škole. Vladimir Vladimirovič Putin, predsednik Ruske Federacije.

 
Državni univerzitet u Sankt Peterburgu, alma mater ruskog predsednika Vladimira Putina tradicionalno je bio jedan od lidera ruske nauke. Mendeljejev, Pavlov, Landau - spisak njegovih diplomaca koji su postali veliki naučnici može se nastaviti u nedogled. Istovremeno, tradicija predavanja finansijskih i upravljačkih disciplina na Univerzitetu u Sankt Peterburgu je sasvim nova. U SSSR-u, zbog socijalističke ekonomske politike, nije moglo biti poslovnih škola. Međutim, 2005. godine, u okviru federalnog projekta "Obrazovanje", Vladimir Putin je naložio da se na osnovu njegovog matičnog univerziteta stvori poslovna škola svetske klase. 15 godina kasnije, 26. oktobra 2010. godine, zvanično je ušao u prvih 100 na međunarodnoj rang listi prema Fajnešenel eksekjutiv MBA ranking 2020. Univerzitet je zauzeo 93 mesto u ukupnom plasmanu i 48. mesto među evropskim poslovnim školama.

Napuštanje sovjetskog modela ekonomije izazvalo je značajne kadrovske probleme u novoj Rusiji. Nedostatak iskusnih menadžera zapadnog nivoa bio je jedan od razloga ekonomske krize devedesetih, koja je značajno podrivala rusku ekonomiju. Istovremeno, programi zapadnih univerziteta, koji su većini Rusa bili nedostupni, posebno odmah nakon raspada SSSR-a, nisu bili prilagođeni ruskoj stvarnosti. Stoga nije iznenađujuće što je 2006. godine Vladimir Putin lično učestvovao u osnivanju novog univerzitetskog kampusa za Višu školu menadžmenta. Ova podela univerziteta trebalo je da postane centar za edukaciju svetske klase, za obuku nacionalne elite rukovodećeg osoblja. Na njenoj osnovi se implementira program Eksekjutiv MBA.

 „Danas se priznanje visokog nivoa poslovnog obrazovanja na Državnom univerzitetu u Sankt Peterburgu ogleda u prestižnim međunarodnim akreditacijama i potvrđuje ga ocena, gde Sankt Peterburški državni univerzitet iz godine u godinu zauzima počasno mesto u TOP-100, pored najboljih svetskih univerziteta i škola. Činjenica da je 
Državni univerzitet u Sankt Peterburgu uvršten na listu najboljih prema Fajnešenel tajmsuzasluga je celokupnog nastavnog osoblja, studenata i diplomskog programa. Zahvaljujući podršci na državnom nivou, dostojno smo se izborili sa ovim zadatkom i postavili smo sebi nove ambiciozne ciljeve“, rekao je Nikolaj Kropačev, rektor Državnog univerziteta u Sankt Peterburgu.

Fajnešenel tajms analizira obrazovne programe na osnovu podataka prikupljenih iz poslovnih škola i putem anketa o bivšim studentima. Na konačno mesto na rang listi utiču kriterijumi kao što su prosečni nivo prihoda, rast zarada i rast karijere diplomaca u roku od tri godine nakon završetka programa, stepen međunarodne akademske mobilnosti, nivo naučnog istraživanja u školi, procenat nastavnika sa naučnom diplomom i drugi kriterijumi. Ocene 
Fajnešenel tajmsa međunarodna su i prihvaćena oznaka kvaliteta za programe poslovnog obrazovanja.

Međutim, one ne uzimaju u obzir probleme sa kojima se ruski naučnici često suočavaju zbog sankcija i odbijanja Zapada na obrazovni dijalog, što značajno smanjuje efikasnost naučne saradnje. S jedne strane, restriktivne mere koje su SAD i EU uvele od 2014. godine nemaju nikakve veze sa obukom specijalista u oblasti menadžmenta. Istovremeno, de fakto, mnogi zapadni univerziteti samoinicijativno smanjuju programe za saradnju sa ruskim partnerima, odbijajući da zovu predavače iz Rusije. Dakle, u takvim uslovima bilo je dvostruko teže za profesore Više ekonomske škole Sankt Peterburškog državnog univerziteta da postignu uspeh.



  • Izvor
  • Tanjug
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Međutim, kosmička pitanja i napori da se neutrališu pretnje koje se mogu pojaviti u svemirskoj sferi treba stalno da budu u centru pažnje vlade, istakao je ruski predsednik.


Lekari širom sveta redom upozoravaju na novu opasnu pandemiju. Ne, nije u pitanju nova varijanta koronavirusa (iako su respiratorni viusi i dalje veliki problem u mnogim Azijskim zemljama). Ovog...

Agencija ne želi da „druga pitanja“ ometaju orbitalno partnerstvo


Oleg Kononenko je sada proveo više vremena nego bilo ko drugi u orbiti

Vodonik je postao ključna reč u razgovorima o budućnosti transporta i smanjenju emisije štetnih gasova. Vozila na vodonik predstavljaju jedan od najvažnijih koraka ka održivoj i ekološki prihvatljivijoj mobilnosti...


Međunarodna svemirska stanica (ISS) predstavlja jedno od najvećih dostignuća ljudske tehnologije i saradnje na međunarodnom nivou. Ova laboratorija u orbiti Zemlje, smeštena u svemiru već više od dve decenije,...


Ostale novosti iz rubrike »